Untitled
unknown
plain_text
4 years ago
4.5 kB
7
Indexable
import React from 'react'; import Image from '../../../../components/Image'; import classes from '../Lesson.module.scss'; const Lesson36 = () => ( <div className={classes.root}> <h1>PROBLEMI SA KOJIMA SE SUSREĆEMO</h1> <p className={classes.ml8}> Prilikom formiranja algoritama za problem preklapanja očitavanja imali smo sledeće pretpostavke: </p> <p className={classes.ml18}> 1. Očitavanja savršeno pokrivaju genom, tj. svaki k-gram genoma predstavlja jedno očitavanje </p> <p className={classes.ml18}>2. Očitavanja nisu podložna greškama</p> <p className={classes.ml18}>3. Broj duplikata određenih očitavanja je poznat</p> <p className={classes.ml18}> 4. Rastojanja između očitavanja u okviru parova očitavanja su jednaka </p> <p className={classes.ml8}> Međutim, ove pretpostavke ne moraju da važe. Štaviše, u realnosti se susrećemo sa sledećim problemima: </p> <p className={classes.ml18}> 1. Očitavanja ne pokrivaju savršeno genom, tj. očitavanja predstavljaju neke k-grame genoma (ne sve) </p> <p className={classes.ml18}> 2. Očitavanja su podložna greškama, kao što smo imali prilike da vidimo u prvom delu </p> <p className={classes.ml18}>3. Broj duplikata određenih očitavanja nije poznat</p> <p className={classes.ml18}> 4. Rastojanja između očitavanja u okviru parova očitavanja nisu jednaka </p> <p className={classes.ml8}> Nerealne pretpostavke su jako korisne, jer bez njih ne bismo bili u stanju da predstavimo osnovne ideje postojećih algoritama za asembliranje genoma. Stoga, prvo smo ih uveli radi pojednostavljenja problema i pronalaska algoritama koji rešavaju pojednostavljeni problem. Sada ćemo prikazati kako neke od tih nerealnih pretpostavki prevazilazimo, tj. kako prilagođavamo naše algoritme da rade u realnim situacijama: </p> <p className={classes.ml8}>PRVA NEREALNA PRETPOSTAVKA : savršena pokrivenost</p> <p className={classes.ml18}> Posmatrajmo sledeći primer u kome nemamo savršenu pokrivenost genoma ATGCCGTATGGACAACGACT: </p> <p className={classes.ml18}>PRIMER</p> <Image src="/assets/lesson36/pic10.svg" className={classes.ml28} /> <p className={classes.ml28}> Ovo narušava našu osnovnu pretpostavku za De Brujinov graf, a to je da imamo očitavanja za svaki k-gram genoma, tj. da imamo savršenu pokrivenost. Ovaj problem rešavamo tako što dobijena očitavanja delimo na manje k-grame: </p> <Image src="/assets/lesson36/pic11.svg" className={classes.ml28} /> <p className={classes.ml8}>DRUGA NEREALNA PRETPOSTAVKA : očitavanja nisu podložna greškama</p> <p className={classes.ml18}> Posmatrajmo prethodni primer i pretpostavimo da smo dobili jedno očitavanje koje ima grešku: </p> <p className={classes.ml18}>PRIMER</p> <Image src="/assets/lesson36/pic2.svg" className={classes.ml28} /> <p className={classes.ml28}> Podelom očitavanja (koja imaju greške) na manje k-grame, dobijamo k-grame sa greškom: </p> <Image src="/assets/lesson36/pic3.svg" className={classes.ml28} /> <p className={classes.ml28}> Da nismo imali grešku, De Brujinov graf bi izgledao na sledeći način: </p> <Image src="/assets/lesson36/pic4.svg" className={classes.ml28} /> <p className={classes.ml28}> Međutim, zbog postojanja greške u očitavanju, u De Brujinovom grafu će se stvoriti balončić: </p> <Image src="/assets/lesson36/pic5.svg" className={classes.ml28} /> <p className={classes.ml18}> Pri sekvencioniranju genoma obično ćemo imati mnogo netačnih očitavanja tj. mnogo ovakvih balončića: </p> <Image src="/assets/lesson36/pic6.svg" className={classes.ml28} /> <p className={classes.ml18}> Ove greške tj. ovi balončići nam predstavljaju poteškoće pri rekonstrukciji genoma. Međutim, istraživači su razvili algoritme koji ih na efikasan način uklanjaju i pojednostavlju graf. Međutim, graf ne mora izgledati jednostavno ni nakon koraka pojednostavljenja. To možemo videti na primeru genoma bakterije N.meningitidis: </p> <Image src="/assets/lesson36/pic7.svg" className={classes.ml28} /> </div> ); export default Lesson36;
Editor is loading...